Celijakija

Printer Isprintaj
Magnezij

Celijakija je upalna autoimuna bolest kod koje antitijela stvorena na gluten napadaju sluznicu tankog crijeva i uništavaju crijevne resice - vile. 

Autoimuni proces nastaje kao reakcija na gluten, protein koji se nalazi u pšenici, ječmu i raži. 

Vremenom se uništavaju crijevne resice i znatno smanjuje funkcionalna površina tankog crijeva pa dolazi do malapsorpcije, smanjene apsorpcije hranjivih tvari.  

Upala i malapsorpcija su podloga za mnoge simptome celijakije koji su često probavni kao npr. bol u trbuhu, proljev ili zatvor koji se mogu i izmjenjivati, ali mogu se javiti i opći i netipični simptomi poput anemije zbog nedostatka željeza, osteoporoze, kroničnog umora, čestog nastanka afti, a kod djece može doći do zaostalog rasta i razvoja. 

Bolest je često povezana i sa nekim drugim kliničkim poremećajima poput IgA deficijencije, dijabetesa tip I, Down sindroma i općenito autoimunih bolesti. Stoga se oboljelima od ovih bolesti, kao i osoba koje su s njima u bliskom srodstvu, preporučuje napraviti pretrage probira na celijakiju (detaljnije na kraju teksta). 

Postoji genetska predispozicija za celijakiju koja se može potvrditi genetskim testovima HLA DQ2 i DQ8. Pozitivan nalaz ukazuje jedino na povećani rizik od celijakije, a ne nužno i postojanje bolesti. Kod negativnog nalaza nastanak celijakije je vrlo malo vjerojatan.  

Celijakija može biti i potpuno tiha, odnosno asimptomatska. Zbog često tihih i netipičnih oblika, celijakija se ponekad dijagnosticira godinama nakon nastanka, kada je već napravila štetu koja može biti i ireverzibilna, npr. ako je već došlo do gubitka koštane mase ili nastanka neplodnosti. U većini slučajeva, ipak, šteta je reverzibilna pa striktno pridržavanje dijete već za 6 mjeseci  dovodi do nestanka simptoma i kompletne obnove vila. U starijih pacijenata i pacijenata kod kojih je bolest dugo bila neprepoznata, do toga može doći nešto kasnije, ali najčešće unutar dvije godine.

Celijakija.pngOsjetljivost na gluten i eliminacijska dijeta

Osjetljivost na gluten nema uvijek u podlozi celijakiju (upalnu i autoimunu bolest). To znači da možete biti osjetljivi na gluten, a da niste oboljeli od celijakije

Ako ste primijetili da reagirate na gluten, a simptomi ne zahtijevaju hitni odlazak liječniku, naša je preporuka prvo napraviti osnovni screening na celijakiju – ukupni IgA i anti-tTG IgA, kako bi se isključila celijakija. Ako je nalaz uredan, prijeđite na eliminacijsku dijetu bez glutena. Upute za provođenje eliminacijske dijete možete naći ovdje, a osim i nakon glutena, na ovaj način korisno je provjeriti i kako reagirate i na druge namirnice, prvenstveno mliječne proizvode. 

Gluten se nalazi u pšenici, ječmu i raži pa oboljeli od celijakije trebaju u potpunosti prestati konzumirati ove namirnice. I u zobi se mogu naći proteini na koje ponekad reagiraju oboljeli od celijakije, stoga trebaju biti oprezni i radije izbjegavati i konzumiranje zobi. Žitarice koje mogu slobodno konzumirati su riža, proso, heljda, amarant, kvinoja i kukuruz, naravno ukoliko ne sadrže tragove pšenice. Bulgur i kus-kus su derivati pšenice pa ih treba potpuno izbjegavati. Mahunarke ne sadrže gluten pa su brašna od mahunarki, poput brašna od leće i slanutka, za oboljele od celijakije sigurne namirnice. 

Postavljanje dijagnoze

Za postavljanje konačne dijagnoze celijakije potrebna je biopsija crijevnih resica. Sve serološke pretrage prvenstveno služe kao probirni testovi kako bi se izbjegao nepotrebni invazivni postupak biopsije crijevnih resica. Na biopsiju se upućuju prvenstveno pacijenti sa pozitivnim nalazom antitijela, ali i drugi pacijenti ako je takva procjena kliničara. Isto tako, blago povišeni rezultati potvrđuju se ostalim serološkim i HLA testovima i prema tim rezultatima i procjeni kliničara zadaje se ili ne biopsija. 

Preporučene pretrage

Sve serološke pretrage vezane uz celijakiju mogu se napraviti u Poliklinici Breyer, na bilo kojoj lokaciji, a to su: anti-tTG IgA, anti-tTG IgG, EMA IgA, EMA IgG, anti-DGP IgA, anti-DGP IgG. 

Ako primjećujete da Vam škodi gluten, korisno je napraviti osnovni probir na celijakiju – anti-tTG IgA i ukupni IgA, svakako prije prelaska na bezglutensku dijetu. 

Oboljeli od celijakije imaju deficijenciju ukupnog IgA češće od zdrave populacije pa se stoga provjerava ukupni IgA. Ako je normalan rezultat, anti-tTG IgA je relevantan. Ako je snižen, radi se anti-tTG IgG i anti-DGP IgG. 

Ako je pacijent odabrao osnovne screening testove i anti-tTG je povišen, rade se pretrage anti-DGP IgA i EMA IgA (odnosno IgG testovi, ako je ukupni IgA snižen).

Također, u Poliklinici Breyer je mogće učiniti i HLA DQ2 i HLA DQ8 za određivanje genetske predispozicije za celijakiju. 

Priprema za pretrage

Važno je serološke pretrage na celijakiju obaviti dok se konzumira gluten. Nakon prestanka konzumacije glutena, antitijela iz krvi se polako gube i može se dobiti lažno uredan nalaz. Zato je općenita preporuka da se šest tjedana prije vađenja krvi uzima gluten u barem jednom obroku dnevno. Neposredna priprema prije vađenja krvi nije potrebna. 

Ostale pretrage za oboljele od celijakije

Kod celijakije i drugih upalnih bolesti crijeva zbog malapsorpcije se, posljedično, može javiti nedostatak nekih vitamina i minerala. Ovo je skup pretraga koristan za oboljele od celijakije, ali i za oboljele od drugih upalnih stanja probavnog sustava:

KKS, jetrene probe (AST, ALT, GGT, bilirubin, alkalna fosfataza), B12, folati, vitamin D, željezo, TIBC/UIBC, Ca, Mg, fosfati, cink, bakar, selen, jod u urinu.